zoltan-tasi-QxjEi8Fs9Hg-unsplash.jpg

Praistorija

Prve zajednice

 

Tokom paleolita, ili starijeg kamenog doba (2.5 miliona godina-10 000 p.n.e) ljudi su živjeli nomadskim životom prateći kretanja krda, kao lovci i sakupljači. Već oko 12.000 godine, dolazi do promjena koje utiču na način života - od nekadašnjih prirodnih skloništa, mahom plitkih pećina, manjih koliba ili šatora prekrivenim korama drveta ili kožom životinja - nastaju prva trajna naselja.

 
ovo_edited_edited.jpg
 

Primjer iznad je rekonstrukcija iz Danske

U vremenu mezolita, ili srednjeg kamenog doba (10.000 - 6.500 p.n.e.) u našoj blizini, na Đerdapu, razvija se kultura Lepenskog vira koja je ostavila svjedočanstva o trapezoidnim kućama. One su podizane radi kratkotrajnih skloništa nakon lova ili ribolova, ne i u formi stalnih naselja, koja su se formirala nešto kasnije. Mezolit je, ipak, u mnogim aspektima predstavljao prekretnicu u načinu života naših predaka, koji su se prilagođavao prirodi. Novi uslovi proizašli su iz klimatskih promjena, mahom označenim povlačenjima glečera i razvojem novih biljnih vrsta.

 

U neolitu, čovjek počinje više da se bavi zemljoradnjom i prihvata sjedelački način života. Grade se stabilnije, solidne kuće od drveta, sa krovovima od slame, ali i zidova od zemlje ili kamena. Česte su zemunice - objekti ukopani u zemlju, koji se grade svuda po Evropi. Poznate i kao pithous ili bordei (burdei) uglavnom elipsastog oblika u naseobinama Istočne Evrope, one opstaju sve do srednjeg vijeka - u nekim mjestima čak i do poznog srednjovjekovnog perioda.

Primjer sa strane je rekonstrukcija iz Japana

rekonstrukcija%2520japan_edited_edited.j
 

Ispod su primjeri iz Velike Britanije i Rumunije

brita_edited.jpg
Bordei%252C%2520Bukure%25C5%25A1t_edited
 

Jedna od najstarijih zemunica pronađena je na teritoriji današnje Ukrajine a datira čak iz poslednje etape paleolita (oko 15.000 godina p.n.e). Napravljena je od kostiju mamuta, sa ognjištem u unutrašnjosti.

 
5b8e7449a2572910461c311e3d33f92a_edited.
 

Uz zemunice, u močvarnim predjelima se grade i sojenice, naročito na obalama rijeka ili jezera. Podignute na visokim deblima, sojenice su izdignute od tla ili vode, te zaštićene od poplava. U našoj blizini, tokom neolita a osobito tokom bronzane dobi, česte su u područjima Švajcarske, Slovenije i Gornje Austrije.

Ispod je primjer iz Njemačke

 
Pfahlbaumuseum_Unteruhldingen_Steinzeith
 

U neolitu se, uz razvoj agrikulture, javljaju i duže kuće pogodne farmerskom načinu života. Spolja jednostavne, bez prozora i sa jednim ulazom, imale su složeniju podjelu prostora - sa enterijerom opremljenim za spavanje, svakodnevni život ali i prostorijama sa namjenom ostave ili štale. U nekim prostorima na sjeveru Evrope bile su tako velikih dimenzija da su mogle primiti i do 30 ljudi.

Ispod je rekonstrukcija iz Austrije

 
372f6d16d8354429cc9a2975b1fe7d82_edited.jpg
 

Kućanstvo se tokom neolita prilagođava novom konceptu zajedništva, koje se dijeli na rodove, bratstva i plemena. U okviru njih, razvijaju se domaćinstva sa organizacijom svakodnevnog života. Veća pažnja posvećuje se odijevanju. Koža, lan i vuna obrđuju se šivaćim iglama napravljenim od kostiju. Usavršavaju se kuhinjski predmeti i različito oruđe.

 
Interior_of_a_neolithic_dwelling._Bougon
 

U svakodnevnim poslovima učestvuju, prema mogućnostima, muškarci, žene ali i djeca koja su se smatrala članovima familije sa najnižim statusom u porodičnoj hijerarhiji. Za razliku od savremenog koncepta djetinjstva, koji se formira tek tokom 18. vijeka, djeca su tokom praistorije imala ulogu pomoćnika u svakodnevnim aktivnostima, kako kućnim poslovima tako i u lovu ili radu. Prema tome, i odgoj djeteta je bio uveliko drukčiji.

 

Umjesto bezbrižnog djetinjstva i igara, djeca su tokom praistorije bila odgajana tako da od najranijeg perioda budu vješti u rukovanju oružjem, loveći često bez roditeljskog nadzora. Već od četvrte ili pete godine života, u njihovim rukama nisu se nalazile igračke, već sjekire, noževi i mačete. Djeca su često angažovana i na rudarskim i zidarskim poslovima.

 
Test03_edited_edited.jpg
 

Osposobljavanje za opstanak predstavljalo je glavni zadatak roditelja. Velika stopa smrtnosti, pored svakodnevnih opasnosti koje su vrebale iz prirode, uzrokovana je i skromnim životnim i higijenskim uslovima, i glađu. Praistorijski čovjek lovio je divljač i ribu, ali su njegove mogućnosti zavisile od terena kojim se kreće. Izobilje vegetacije takođe je bilo ulovljeno prirodom samom. Prosječni životni vijek se često završavao prije 40. godine, dok su djeca umirala mahom do 15. godine života.

 
da64b04a5857c0bac8a20f60c65c7041.jpg
 

Ipak, neolit donosi demografsku ekspanziju – veći natalitet i duži životni vijek djeta. Neolitski “bejbi bum” kreće prije 8.500 godina, kada se uz učestalo rađanje uspijeva i odgojiti dvoje ili više djece. Ta promjena dovodi do novih navika i odnosa prema potomcima. Dojenje, koje je mezolitu trajalo do treće ili četvrte godine života djeteta, u neolitu se okončava sa napunjenom godinom dana. Majčino mlijeko potom bi se zamijenilo kašicama od životinjskog mlijeka i žitarica, pogodnim za ishranu beba. Starije su generacije u vrijeme neolita bile intolerantne na laktozu, te su odrasli ljudi umjesto sirovog mlijeka konzumirali mliječne proizvode. Tako je poznato da se na prostorima Balkana proizvodio sir. U neolitu se stvara i poseban pribor za ishranu. Pojavljuju se keramičke bočice za bebe i koštane kašičice, malih dimenzija i pažljive izrade, nalik današnjim, namijenjene djeci, ili ritualima.

 
pjimage-2020-02-02t152049-348_edited_edited.jpg
 
 
robert-koorenny-izTuTGDTIwM-unsplash.jpg
 

Preporuke za dalje čitanje

Linkovi:


Nauka i materinstvo: Kako smo se rađali i odrastali u praistoriji

What was in prehistoric baby bottles? Now we know.

Playing with tools and weapons was a normal part of prehistoric childhood

Prehistoric children as young as eight worked as brickmakers and miners

What ancient footprints can tell us about what it was like to be a child in prehistoric times?



Stručna literatura:


Wittmann B: “A Neolithic childhood: Children’s drawings as prehistoric sources“, Anthropology and Aesthetics 63/64, The University of Chicago Press, 2013, pp. 125-142

Whittle A, Yoffee N, Europe in the Neolithic: The Creation of New Worlds, Cambridge University Press, 1996.

Derricourt R, Unearthing childhood: young lives in prehistory, Manchester University Press, 2018.

Röder B: “Prehistoric Households and Childhood: Growing Up in a Daily Routine”, The Oxford Handbook of the Archaeology of Childhood, Ed. S. Crawford, D. M. Hadley, G. Shepherd, Oxford, 2018.

Smith, C. S: "Hunter-gatherer Mobility, Storage, and Houses in a Marginal Environment: an Example from the mid-Holocene of Wyoming", Journal of Anthropological Archaeology, 22, pp. 162–189, 2003.

The Oxford Handbook of the Archaeology of Childhood, Ed. S. Crawford, D. M. Hadley, G. Shepherd, Oxford, 2018.

Farwell, R. Y: "Pit Houses: Prehistoric Energy Conservation?", El Palacio, 87, pp. 43–47. 1981.

 
bertrand-borie-pzJVMQG6Ges-unsplash.jpg